Karte za koncert francuskog kompozitora i pionira elektronske muzike rasprodate su, saopšteno je iz Arene
Žan Mišel Žar nastupiće večeras (8. novembra) u Beogradskoj areni. Začetnik elektronske muzike, synth-popa i velikih audio-vizuelnih spektakala na otvorenom, Žar (59) se proslavio hitom "Oxegene" 1970. godine. Prvi album izdaje tek dve godine kasnije, a zatim niže remek dela "Geometry of love", "Aero", "Aerozone", "Chronology" i druge. Tokom karijere, održao je gomilu pravih spektakala na otvorenom, često koristeći cele zgrade ili gradove kao svoje pozornice. Na turneji je bio samo tri puta - po Kini 1981, i po Evropi dva puta tokom devedesetih. Neverovatni scenski efekti karakterišu nastupe Žara, koji objedinjuje vatromet, muziku, lasere, arhitekturu i još mnogo toga. Četiri puta je obarao Ginisov rekord za najveći koncert na svetu! Do danas je prodao oko 80 miliona albuma i singlova! Kao ambasador dobre volje UNESCO, Žar je u Sahari 2006. održao koncert "Voda za život". Žar nikada nije nastupao na našim prostorima, pa će koncert, kojem se umetnik unapred raduje, zaista biti za pamćenje, poručuju organizatori.
Hiljade građana Srbije već je potpisalo peticiju da neka od ulica gradskog područja Beograda ponese ime Milana Mladenovića
Na Trgu republike u petak u 19 sati počela je javna manifestacija i potpisivanje peticije kojom bi muzičar i pesnik “newvawe” generacije Milan Mladenović “dobio” svoju ulicu, tpg ili plato, u nekoj od gradskih opština. Jedna ulica u Zemun polju već nosi ime slavnog, prerano preminulog autora neprolaznih hitova i himni mnogih generacija sa ex-yu prostora. Inicijativu je pokrenula grupa prijetelja, studenata rođenih između 1985. i 1989. godine, preko portala za druženje Facebook: “Smatrali smo da je Milan Mladenović mnogo više od rok muzičara. One je uveo poeziju u rok muziku i sa svojom grupom stvorio neke pesme o kojima morate da razmišljate. Šteta je da u gradu u kome je živeo ne postoji spomen obeležje primereno njegovim dostignućima, dok ulice u Podgorici i Zagrebu nose njegovo ime”. Na pitanje o generacijskom jazu koji deli njih i pokojnog umetnika kažu da ne smatraju da moraju da budu rođeni u neko vreme da bi mogli da prepoznaju prave vrednosti: “Ostaje jedino žal za tim što nismo mogli da Milana i “Katarinu” čujemo uživo”. - Prvi je peticiju potpisao čovek od otprilike 50 godina, (što bi bile godine Milana Mladenovića da je ostao u životu), mi smo mu se zahvalili, a on se posle par minuta vratio da se zahvali nama na svemu, kazali su inicijatori za MONDO, otkrivši da je prikupljanje potpisa na Trgu samo javni deo manifestacije, jer je na beogradskim fakultetima i različitim privatnim inicijativama već prikupljeno više hiljada potpisa. Kada je prvi put otvorena grupa za podršku ove inicijative, za samo dva dana broj “prijatelja” koje su stekli premašila je maksimum od 5000 članova, pa je prijem novih morao da se obustavi, a inicijatori smatraju da bi sigurno premašio 10000, što čini broj dovoljan da se ovakva inicijativa pokrene i na republičkom nivou. Uprkos jakom vetru koji je brisao sve pred sobom na Trgu u petak uveče, oko štanda za prikupljanje potpisa gužvu su stvarali građani svih generacija i uz taktove hitova “kao da je bilo nekad”, “Jesen”, “Još samo par godina za nas”, priložili svoj potpis, smatrajući da se radi o nečemu jako važnom: “Jutros sam čuo da se ovo dešava i morao sam da dođem”, kaže jedan od potpisnika. stajući u red sa spremnom ličnom kartom. Da li će to biti dovoljno da gradska komisija za dodelu naziva ulicama dobro razmisli o adekvatnoj lokaciji za plavu tablu sa belim slovima na kojoj bi pisalo “Ulica Milana Mladenovića”, ostaje da se vidi, jer ovakvih inicijativa, doduše stidljivijih, već bilo. Peticija će se potpisivati na istom mestu, kod spomenika Knezu Mihajlu na konju i u subotu od 14 do 16 sati. Potpišite i vi inicijativu sledeće generacije koja je podlučila da oda poštu prethodnoj - njihovim rečima; “Ako je postojala osoba koja je htela ''da promeni svet do kraja pesme'', to je bio on”.
Latinoamerička tinejdž senzacija Rebelde, koja je preko istoimene serije za tri sezone zaludela stotine hiljada dece širom sveta, ponovo dolazi u Srbiju 18. decembra
Grupa je 7. septembra održala koncert u prilično popunjenoj Beogradskoj areni. Iako su uoči dolaska u Beograd tvrdili da im je to oproštajna turneja, članovi RBD-a su se ipak predomislili - održaće još jednu seriju koncerta po svetu, a nakon objavljivanja novog albuma koji je planiran za februar 2009, navodno se definitvno razilaze.
Peti album Kande Kodže i Nebojše "Deveti život" odnedavno se nalazi u domaćim muzičkim prodavnicama
Deset novih pesama snimano je u od oktobra prošle do aprila ove godine, najvećim delom u novobeogradskom studiju Red Water. Gitare su snimane uglavnom u studiju bivšeg gitariste benda Nikole Novakovića, koga je zamenio Janko Mostarlić. Produkciju potpisuju Andreja Jovanović i KKN, a mastering Velja Mijanović; gosti na albumu su bivši trubač KKN Zerkman i klavijaturista Aleksandar Povržan, a prisutan je - na poseban način - i Radomir Belaćević, junak filma Dečak iz Junkovca. - Muzika koju donosi "Deveti život" predstavlja sažimanje brojnih uticaja, i muzičkih i životnih, koje za ishod ima poetiku osenčenu melanholijom, zagonetnošću, teskobom preživljavanja i koja nedvosmisleno nudi ohrabrenje i nadu u trenucima u kojima to deluje nemoguće, navodi se na MySpace profilu benda, gde se može čuti i pesma "Džo Stramere".
Deveti život
1. Nitro 2. Ovde i sada 3. Crveni konji 4. Svetla 5. Džo Stramere 6. Odlazak 7. Godine ćutanja 8. Prekidi stvarnosti 9. Deveti život 10. Čaj
Riječka pop grupa Denis i Denis, namerava da sa novom pevačicom Rubi Kolić do polovine iduće godine objavi novi album
Dallas Records je saopštio da je potpisan ugovor sa Davorom Toljom koji je 80-ih osnovao ovaj duo, poznat po maznom glasu Marine Perazić i hitovima "Program tvog kompjutera", "Soba 23" ili "Voli me još ovu noć". Prvi singl je "Šta te briga čija sam". Iako je u medijima bilo najavljeno da će Denis & Denis nastupiti u prošlonedeljem izdanju Operacije Trijumf, Tolja je u poslednjem času to odbio zbog učešća Marine Perazić u istoj emisiji.
Sedmi album Darkwood Duba "Jedinstvo" izaći će 14. novembra u izdanju B92
Novost je i da bend sada čine četvorica Darkwooda: originalni gitarista Vladimir Jerić Jera nakon 20 godina nije član DD. Među 10 pesama koje je grupa snimila u sopstvenom studiju Elektropionir i miksovala, sa Sašom Jankovićem, u mobilnom studiju Oxygen Digital, za prvi singl je odabrana "Ženeva". "Ženeva" se od danas može čuti na portalu Mondo, a od sutra na MySpace stranici benda. Omot potpisuje Lana Vasiljević, spotove i fotografiju za prednju stranu omota Ivan Šiljak, a novi logo grupe kreirao je Mirko Ilić.
- Željko Mitrović je čuo nove pesme i oduševljen je, a i mi smo veoma zadovoljni tretmanom i reklamom koju imamo u njegovoj kući. Mislim da je ovo najbolji album koji smo uradili u poslednjih 10 godina, nema praznog hoda, niti pesme koja je tu samo da bi popunila prostor, što se ranije dešavalo - rekao je Bora Đorđević za "Alo!", povodom novog studijskog izdanja koje će izaći do januara i čija naslovna pesma se zove „Minut s njom“
- Naravno, pojavljuje se fatalno žensko stvorenje koje te ubije u pojam, ne znam čime, to je elektricitet kad se rukuješ s nekim, osetiš. Kakvi leptiri u stomaku, ko da te struja drmnula. A onda se nastavlja priča sa stihovima... ne pitaš nikada koja je cena i onda tražiš dlaku u jajetu, gde li je ljubav, ja sam izvadio mač iz kamena i usput točak izmislio, bez opekotina izašao iz plamena, ali sam kod tebe izvisio, gde li je ljubav... Što se svog politickog angažmana i političke satire na novom albumu tiče, Đorđević je rekao: - Ne bavim se više političkom satirom, iako se još bavim politikom, mogu reći da delujem na sve načine. I dalje sam član DSS-a i kažem da je još bolje što smo opozicija, jer su otišla sva ona govna koja su se skupljala zbog para i karijere. Možda bi mogla ova pesma da objasni moj trenutni stav prema životu uopšte... Radiću šta god hoću, ko će da mi zabrani, napiću se i pevaću na sopstvenoj sahrani...
Danas se navršava 14 godina od smrti kultnog gitariste, pevača i pesnika Milana Mladenovića, koji je predvodio Ekatarinu veliku (EKV), jedan od najcenjenijih rok bendova u Srbiji i nekadašnjoj SFRJ
Autor: Beta
Mladenović je rođen 21. septembra 1958. godine u Zagrebu. U šestoj godini se sa porodicom preselio u Sarajevo, a 1970. godine u Beograd. U Beogradu je završio Jedanaestu gimnaziju u kojoj je krajem 70-tih, zajedno sa školskim drugom Dragomirom Mihailovićem-Gagijem, osnovao svoj prvi bend Limunovo drvo. Godinu dana kasnije formirao je svoj prvi kultni bend Šarlo Akrobata, zajedno s Dušanom Kojićem-Kojom i bubnjarem Ivanom Vdovićem. Šarlo akrobata je bio jedan od najznačajnijih predstavnika jugoslovenskog novog talasa, i sa pesmama "Niko kao ja", "Ona se budi" i "Mali čovek" bio je predstavljen na znamenitoj kompilaciji "Paket aranžman" (1980), zajedno sa grupama Električni orgazam i VIS Idoli.
Šarlo akrobata je snimila i hvaljeni album "Bistriji il' tuplji čovek biva kad...", ali nije opstala dugo i iz njega su se rodila dva uticajna rok sastava - Mladenovićeva Katarina II i Kojićeva Discplina kičme. Tokom 1982. novom bendu su se priključili klavijaturistkinja Margita Stefanović - Magi, a 1983. basista Bojan Pečar i bubnjar Šarla akrobate Ivica Vdović. U toj postavi 1984. godine Katarina II izdaje istoimeni, veoma zapaženi album, nakon čega Vdović i Mihajlović odlaze iz benda. Grupa menja ime u Ekatarina Velika i 1985. godine izdaje takođe istoimeni album, koji dobija povoljne kritike i skreće pažnju na bend, sa velikim hitovima "Oči boje meda" i "Modro i zeleno".
Album iz 1986. godine, "S vetrom uz lice", gde se nalazi možda najslavnija EKV pesma - "Ti si sav moj bol" lansira ovu grupu na sam vrh jugoslovenske rok scene, gde sa Mladenovićem na čelu ostaje sve do 1994. godine, izdavši seriju uspešnih albuma - "Ljubav" (1987), "Samo par godina za nas" (1989), "Dum dum" (1991) i "Neko nas posmatra" (1993). Tokom rada sa Ekatarinom Velikom, Mladenović je sarađivao kao producent na albumima bendova Gustaph y njegovi dobri duhovi i Fit. Zajedno sa ostalim članovima benda, Mladenović se 1985. godine pojavio u filmu Gorana Markovića "Tajvanska kanasta", a sledeće godine i u filmu Darka Bajića "Crna Marija" u kojem je igrao glavnu ulogu i za koji je napisao numeru "Bus Station".
Krajem osamdesetih napisao je muziku za jednu pozorišnu predstavu, a 1992. godine s članovima grupa Partibrejkers i Električni orgazam formirao sastav "Rimtutituki", čija je muzička aktivnost koncentrisana na antiratnu propagandu, i sa kojim je snimio singl "Slušaj 'vamo!". Singl je izdao radio B92, a promovisan je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda. U leto 1994. godine Mladenović je otputovao u Brazil, gde je sa dugogodišnjim prijateljem Mitrom Subotićem - Subom i nekoliko brazilskih muzičara snimio album "Angel's Breath". U avgustu 1994. godine, posle nastupa Ekaterine Velike na Festivalu u Budvi, Mladenović je prebačen u bolnicu gde je ustanovljeno da ima rak pankreasa. Milan Mladenović (36) je umro 5. novembra 1994. u Beogradu. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. Njegovom smrću Ekaterina Velika je prestala da postoji. Uključujući razdoblje kada se zvao Katarina II, taj bend je izdao sedam studijskih albuma, uz tri koncertna.
Uz "Ti si sav moj bol", "Oči boje meda" i "Modro i zeleno", drugi veliki hitovi "Ekaterine velike" su "Aut" (1984), "Tattoo" (1985), "Budi sam na ulici" (1986), "Kao da je bilo nekad" (1986)", "Novac u rukama" (1986), "Zemlja" (1987), "Pored mene" (1987), "Ljubav" (1987), "Krug" (1989), "Par godina za nas" (1989) i "Dum dum" (1991). U novembru 2006. godine pesma "Par godina za nas" je izglasana za najbolju jugoslovensku pesmu svih vremena u anketi slušalaca radija B92. Mladenović je u jednom intervjuu 1992. godine rekao da je "Par godina za nas" najbolja pesma koju je Ekaterina Velika napravila. Posle Milana Mladenovića preminulo je još dvoje članova ovog benda. Bojan Pečar umro je u Londonu od srčanog udara 13. oktobra 1998. u 37. godini, a Margita Stefanović 18. septembra 2002. godine u Beogradu u 43. godini.
Mnogi muzičari smatraju da je Ekaterina Velika jedan od najznačajnijih bendova na prostoru bivše Jugoslavije i na jugoslovenskoj rok sceni uopšte.
Popularna hrvatska pank-rok grupa „Hladno pivo” održaće koncert 22. novembra u beogradskoj Hali sportova, te će sa publikom proslaviti 20. rođendan, a promovisaće i poslednji album „Knjiga žalbe” koji su ostali dužni beogradskim fanovima. Mile Kekin, frontmen benda, kaže da je ponosan što su nakon toliko godina svi u bendu i dalje prijatelji i što imaju vernu publiku u čitavoj bivšoj Jugoslaviji
Autor: Neven Džodan | Foto:D. Grubin (Blic)
- Ovo će biti produkcijski pa i po dužini trajanja najduži koncert Hladnog piva u Srbiji. Doći ćemo sa povećom svitom, od tehničara pa do gostujućih muzičara i pokušaćemo u velikom stilu da proslavimo 20. rođendan Hladnog piva. Trenutno smo rastrzani, jer pre tako velikih koncerata imamo svađe unutar benda oko toga šta treba da sviramo, a šta ne. Neki članovi benda koriste čak i eksplicitni rečnik, jer jedni bi da sviraju nekakav presek našeg rada, jer je ipak 20 godina, a drugi bi da forsiraju nove pesme pa pokušavamo da nađemo savršenu sredinu i tada često dolazi do napetih situacija. Pa ako se ne raspadnemo, imaćemo savršenu set listu - kaže Mile Kekin u intervjuu za „Blic”. * Nedavno ste napravili spektakl u Zagrebu. - Posle tog koncerta u Zagrebu nama je trebalo nekoliko dana da dođemo sebi. Bilo je više ljudi nego što smo očekivali, bilo je na otvorenom i to je bio poslednji nekišoviti dan u tom periodu. Bilo je super i nećemo to tako brzo ponoviti. Možda tek za 20 godina.
* Možete li da uporedite prvi koncert grupe u Kumrovcu 1988. sa ovim velikim sada i jeste li zadovoljni koliko ste napredovali? - Ja sam tada tek teoretski učio šta znači tonalitet i to su bili počeci, ali ono što povezuje ta dva koncerta jeste da nam je tada bilo kao i sada zadovoljstvo da budemo na bini i zabavljamo ljude. Na tom prvom koncertu su inače vrata bila zaključana pa je publika morala da ulazi kroz prozor, tako da smo imali peh, ali sve se dobro završilo. Tako je i u Beogradu trebalo da nastupimo u martu pa je koncert pomeren za novembar i opet će se dobro završiti. * Vi ste i jedan od bendova koji ima vernu publiku u svim državama koje su nastale nakon raspada Jugoslavije. - To mi mnogo znači jer mi ne vučemo taj rep iz bivše Jugoslavije. Mi nismo bend koji ljudi dolaze da slušaju iz nostalgičnih razloga, jer se sećaju da su uz tu grupu uhvatili nekog za guzu i jer su tada bili mladi i ludi. Mi nemamo taj nostalgični eksjugoslovenski momenat i prvi koncert u Beogradu smo imali, čini mi se, 2001. godine kada nismo znali da li neko ovde uopšte zna za nas. Bilo je krcato i bilo je super, a publika je pevala sve pesme kao i bilo gde drugde. * Ima li nešto novo u glumačkoj karijeri? - Baš sam se vratio sa snimanja jednog filma čiji je radni naziv „Poštar”, a radi se o poštaru u jednom malom dalmatinskom mestu i njegovom asistentu kojeg ja igram. On je Zagorac i njega to mesto ne prihvata jer je „stranac”, a on se jako zaljubi u te ljude, u taj mentalitet, ribe, barke... Biće to zanimljiva romantična drama. * Da li imate dovoljno vremena za suprugu i sina? - Mislim da imam privilegiju baveći se muzikom, vrlo često sam radnim danima slobodan jer se vikendom svira pa dosta vremena provodim s njima. Bez podrške supruge teško da bih uspeo sve to. * Da li pevate ponekad sinu? - Da, on ima dvadeset meseci i već prepoznaje Hladno pivo, tako da je na pravom putu. * Znači, biće panker? - Ja bih samo citirao svog prijatelja Seju Seksona koji je rekao: „Nek bude šta hoće, samo nek ne bude šupak”.
Šesto Gala veče Operacije Trijumf nije 'preživela' Jasmina Midžić, koja je uverena da je Danijel spašen jer mu je sestra Marija Šerifović. Pogledajte!
Studiranje na Akademiji Operacije Trijumf u ponedeljak naveče završila je Jasmina iz BiH, koja je ispadanje vrlo teško podnela. Jasmina je naime uverena da je Danijel, koji je takođe bio nominovan, pošteđen ispadanja jer mu je sestra "moćna" Marija Šefirović, prošlogodišnja pobednica Eurosonga.
Pogledajte Jasminino ispadanje i svađu s Danijelom:
Osim teorije zavere, veče je obeležilo i nominovanje svih kandidata zbog dogovaranja oko davanja imuniteta. Neki su ipak pošteđeni... Tako je publika od nominacija spasila svog favorita Aleksandra, dok je žiri dao imunitete Igoru i Đorđu. Direktor Akademije svojim je glasom spasio Anu Bebić, a studenti Sonju. Ostalo je devet nominovanih, od kojih će jedan sledećeg ponedeljka napustiti Akademiju, a to su Adnan, Danijel, Milica, Nikola Paunović, Nina, Nikola Sarić, Vukašin, Kristijan i Mirjana. Miljenik publike Makedonac Aleksandar u duetu s Marinom Perazić otpevao je "Voli me još ovu noć":
Pre 24 godine, "Top lista nadrealista" postala je televizijski hit širom bivše Jugoslavije, a Đurić je u međuvremenu svoju karijeru proširio na muziku, glumu, režiju, pa i produkciju (Izvor: MONDO)
- Od svega čime sam se bavio, rokenrol mi je najbliži. Teško je preživeti od muzike, pa je grupa Bombaj štampa bila nekako zapostavljena. Danas, kada smo Nedo Babović i ja malo stabilniji, posvetićemo se bendu. Mogli bismo i da snimimo neke pesme, otkrio je Sarajlija za "Dnevni avaz". Kultna grupa osamdesetih održaće 6. decembra koncert u Sarajevu, gde će Đurić proslaviti punoletstvo svog sina Filipa. Umetnik živi u Ljubljani sa suprugom, slovenačkom glumicom Tanjom Ribič, i ćerkama Elom i Zalom. Đura (46) se, pored glumačkih projekata, oprobao i u režiji, pa potpisuje seriju "Naša mala klinika", film "Kajmak i marmelada", a uskoro počinje snimanje serijala "Brat bratu", koji će biti balkanska adaptacija čuvenih "Mućki". - Glumci i lokacije su odabrani, scenario preveden, i ovog meseca počinje snimanje pilot epizode. Premijeru serije očekujte 2009. godine. Đura čeka i start filma "Traktor, ljubav i rokenrol", koji još uvek nije u distribuciji zbog problema producenata.
knjiga ''Hrvatski punk i novi val 1976-1987''
-
Knjiga ''Hrvatski punk i novi val 1976-1987'' je prva i jedina kompletna
studija o fenomenu hrvatskog punka i novog vala '70-tih i '80-tih. Knjiga
ima oko ...
### - Ljestve
-
Na slušanje i besplatan download dobili ste prvi Ep sisačkog benda ###
,koji se izgovara tako da tri puta udariš o nešto.U dotičnom sviraju neki
članovi Kv...
THE WHO - MONTEREY POP FESTIVAL 1967
-
Grupa THE WHO je na Monterey Pop Festivalu, koji je održan 1967. godine na
sajmištu u gradu Monterey u Kaliforniji, prvi puta nastupila pred američkom
pu...
Ansambel VITTA 1995 Ko citre zazvene
-
Debilna world muzika u izvedbi otrgnutih Slovenaca, interesantna kaseta
za sakupljače i kolekcionare i nostalgičare (ovo je dodato samo jer mi se
svidja ...
JANOSI ENSEMBLE RHAPSODY
-
01 Torok hadi indulo - Gyimesi csango magyar lakodalmi mars - Avasi roman
tanc - Palatkai magyar lakodalmi mars
02 Jaj de huncut a neme...
Nenad Antanasijevic - intervju
-
Nije tajna da prva dva albuma Pilota jako volim. Tako sam jednog zaludnog
dana na poslu lutao internetom i naleteo na stranice bubnjara Pilota na
prva dva...
PROTOTYPE - "doors of perception"
-
Prvi demo/album mladog Županjskog thrash'n'heavy metal benda. / autorskih
stvari i jedna obrada ("seek and destroy" - metallica) . 36 minuta
napucanog ...
22.02.2012.
-
FILM:
Father and Daughter (2000)
Director: Michael Dudok de Wit
A father says goodbye to his young daughter and leaves. As the wide Dutch
landscapes live...
Pršute: Dobrodošli u četrdesete
-
*Pršuta je delicija koju dobijamo od kapitalnijih primeraka svinjskog roda,
a za koju, kažu, treba imati znanja, sreću, ali i povoljne klimatske i
fizičko...
Helikopter: Biografija
-
Album pred vama je u stvari, i poetski ali i sudbinski jedna prilično
mračna i surova epopeja, gotovo jezivo lično i iskreno izražena polomljena
emocija u ...
San
-
Srce mi noćas puno: Zeleno jutro, puca proplanak, pogled čist, umiven,
sterilan. Plastično crveni krov potleuše u belo oličene. I ptice koje se ne
glase. I...
Пре 4 недеље
Ljetno Kino big band & Vlada Divljan - Vodim te na more
Ivan Stanimirović Rizinger rođen je 16. 08. 1967. godine u Kruševcu. Završio je Višu novinarsku školu Jugoslovenskog instituta za novinarstvo 1989. godine u klasi profesora Mileta Nedeljkovića. Iste godine postaje muzički saradnik Radio Kruševca i novinar nedeljnika "Pobeda". Od 1990. do 1995. piše i za RTV Reviju u kojoj je objavio preko 100 intervjua i prikaza najznačajnijih srpskih rok grupa - Eva Braun, Goblini, Džukele, Ritam Nereda, Atheist Rap, Blues Trio, Osvajači, Baal, Sunshine, Ništa Ali Logopedi, Direktori, Babe, Deca Loših Muzičara, Dža Ili Bu, Van Gogh, Instant Karma, Revolveri, Oružjem Protivu Otmičara... Na Radio Kruševcu radio preko 20 različitih autorskih emisija od kojih su najznačajnije "Alter Rock Ego" (više od 600 četvorosatnih emisija o novoj ex YU rock sceni) i "Glavni Rock Potok" (više od 200 emisija o svetskim aktuelnim izdanjima). Autor i dva "Alter Rock Ego Festivala" (1993. i 1997. godine) kroz koja su prodefilovala neka od najznačajnijih srpskih indie imena - Bjesovi, Trula Koalicija, Klinički Mrtav, Scarps, Zvoncekova Bilježnica, Oslobodioci, Six Pack, Električni Pilići, Definite Choice, Zontag... U Reviji "Pobeda" punih 10 godina objavljivao, svake nedelje, intervjue sa poznatim rock imenima u rubrici "Licem u lice", od 1990. do 2001. - Milan Mladenović, Dino Dvornik, Željko Bebek, Bajaga, Cane, Gile, Koja, Đule, Zijo, Bruno Langer, Čutura, Saša Lošić, Bora Čorba, Margita, Davor Lukas, Rambo Amadeus, Nele Karajlić... Od 1991. prvi reporter Televizije Kruševac, kasnije i autor serijala "Rock Radijator" i "Rockovnik", a za vreme bombardovanja i tvorac svakonoćnih minijatura "Laku noć Srbijo, svuda si". Od 1988. do 1990. član čuvene glumačke trupe "Teatar Za" sa kojom je, u režiji Milovana Ćetkovića odigrao predstave "Galeb" i "Marat Sad". Objavio tri zbirke poezije "Navlačenje" (1994, Bagdala), "Rasterman" (2005, Kreativna radionica) i "Plavokoza zmija" (2006, Kreativna radionica). Kao pesnik zastupljen u antologiji "Kruševačka rozeta" Ljubiše Đidića (1995, Bagdala) kao najmlađi pesnik. Od 1992. do 1994. pisao za "Vreme zabave" urednika Petra Lukovića, poznat po serijalu "Dobri bendovi Vojvodine". Selektor "Župinog rock maratona" iz 1994., najvećeg i najpotpunijeg festivala koji je tokom '90-tih održan u Srbiji i na kome je za 12 sati sviralo 50-tak najznačajnijih bluz i rock imena tog vremena. U istom periodu sa Zoranom Gilićem autor kruševačke "Rockoteke" u Domu omladine, koja je afirmisala neke od najznačajnijih tamošnjih lokalnih muzičkih snaga - Slobodna Wožnja, Retromind, Daltones, Helikopter... U periodu od 1994. do 1996. bio je muzički urednik beogradske izdavačke kuće "Take It Or Leave It Records" i objavio albume grupa - Kerber,Instant Karma, Šaht, Minstrel, Scarps, Fucktor 02, Daltones... Od 1995. do 2000. frontmen i tekstopisac alternativnog rock benda Le Svraka Bizarre sa kojim je snimio dva albuma - "Planeta Somanija - II svet" (1997, Music Yuser) i "Rusalje" (2000, ST). Zastupljen u enciklopedijama "Ko je ko u Srbiji" kao rok novinar 1996/1997., kao i u knjigama Duška Antonića i Danila Štrpca "Yu 100, Najbolji Albumi YU Rok i Pop Muzike" (1997.) i "Top press" Dragutina Karla Minića (1998.). Pisao za niški "Pressing", "Magazin plus", "Identitet", "Yu rock magazin", "Pop rock". Od 2002. do 2010. izvršni urednik kruševačkog nedeljnika "Grad", kao i magazina "Sex Shock", "Bumerang" i "Fenomeni". U isto vreme radio autorske emisije na lokalnim radio stanicama Rubin, FIMS i OK.
Od jula 2012. do aprila 2013. glavni i odgovorni urednik regionalne Radio televizije Kruševac. Facebook Tweeter YouTube MySpace